Dan za istoriju : CRNOGORSKI PARLAMENT SINOĆ PROGLASIO NEZAVISNU DRŽAVU
Skupština Crne Gore sinoć usvojila odluku i deklaraciju o nezavisnosti Crne Gore
Crna Gora proglašena nezavisnom državom
Jednom za vazda su crnogorski građani vratili Crnu Goru među slobodne narode i države, kazao je Ranko Krivokapić
Podgorica, 4. juna – Crna Gora je nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom u njenim postojećim državnim granicama, proglasila je Skupština Crne Gore na večerašnjoj svečanoj sjednici. Odluka o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore i Deklaracija o nezavisnosti usvojeni su glasovima vladajuće koalicije, Građanske partije, LPCG, DUA i Demokratskog saveza u Crnoj Gori. Proglašenju nezavisnosti nijesu prisustvovale SNP, SNS, NS, DSS, kao ni LSCG. Svečanoj atmosferi u dekorisanoj skupštinskoj sali prisustvovali su brojni gosti-predsjednik i premijer Crne Gore Filip Vujanović i Milo Đukanović, predsjednik bivše državne zajednice Svetozar Marović, izaslanik predsjednika Evropskog parlamenta Jelko Kacin, kao i predstavnici izvršne i sudske vlasti.
- Crna Gora, obnovom državne nezavisnosti, preuzeće sve poslove, koje je usvajanjem Ustavne povelje državne zajednice, povjerila da obavljaju institucije SCG, navodi se u odluci o proglašenju crnogorske nezavisnosti. Primjenjivaće, kako se dodaje u Odluci, i preuzeće međunarodne ugovore i sporazume koje je zaključila i kojima je pristupala državna zajednica, a koje se odnose na Crnu Goru i koji su saglasni sa njenim pravnim poretkom. Do donošenja odgovarajućih propisa RCG, shodno će se primjenjivati kao njeni oni propisi koji su na dan stupanja na snagu ove odluke važili kao propisi državne zajednice, ako nijesu suprotni pravnom poretku i interesima Crne Gore. Crna Gora urediće način preuzimanja poslova koje su do sada obavljale institucije državne zajednice i posebnim aktima Skupštine i Vlade utvrdiće i objaviti načela na kojima će se izgrađivati i voditi unutrašnja i spoljna politika, navodi se u Odluci.
- Da je vječna Crna Gora i jednom za vazda su crnogorski građani vratili Crnu Goru među slobodne narode i države, kazao je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, nakon što je Odluka usvojena.
Vidis nestade ni Scg:(
Prvo su srusili bivsu Jugoslavijo, posle Bosnu a sada i Scg su srusili:(
Pa ja ne žalim baš toliko puno što je CG nezavisna. Zato što Jugoslavija je već odavno je srušen. Ali stvarno mi bio žao što je srušilo Jugoslavija i Natov agresija na 1999 god. Zato što , Jugoslavija je bio najbolja zemlja u ovom svetu.
Ali mislim da je bivsa Jugoslavija nikada neće razvojati. Zato što Hrvatska-Srbija-Bosna i Crna Gora uvijek će čuvati svoju kulturnu zajednicu.. Pošto je jezik,kultura, narod..itd. sve je isto. i još plus nema viza medju ovih zemalja.
Naravno!
Meni je majka rodila se u Pazar a Otac u Rozaje!
Vidim da imas neku vezu sa Crnogorom i Srbijom?
Sada, reci mi brate kako ce biti moja situacija ako bi hteo da dobijem Crnagorski ili Srpski pasos?
Gdje zivis ti brate?
Majka ti je može da dobije srpski pasoš ali ne sa lićnom kartom. pojma nemam dali možeš i ti?
Tvoja otca ne može da dobije Crnogorski . Ali ovih dana menjaće zakon. Da bogda posle moremo i mi. :) I moja majka rodjen u Rozaje ni ona ne more da dobije CG-ski. Ja sam iz istanbula....
Ma kako da nemam veze sa SCG-om. To mi je razlog za mom životu...:)
USTAVNI SUD CRNE GORE UKINUO ZAKON O MANJINAMA, 11. Juli 2006
Ocjena: / 1
LošOdličan
Podgorica - Ustavni sud proglasio je juče većinom glasova neustavnim odredbe Zakona o manjinskim pravima i slobodama koje su manjinama garantovale mandate u republičkom i opštinskim parlamentima.
Članovi 23. i 24. Zakona, garantovale su jedan mandat manjinima koje čine manje od pet odsto ukupnog stanovništva "preko predstavnika izabranog sa manjinske izborne liste", dok bi one preko pet odsto imale tri sigurna poslanička mandata u parlamentu, "pri čemu se mora voditi računa o jezičkim i etničkim specifičnostima, kao i o stečenom izbornom pravu Albanaca".
Predlog za ocjenu ustavnosti podnijela je Narodna stranka, koja je, između ostalog tvrdila da se takvom pozitivnom diskriminacijom krše ustavne odredbe kojom je propisano da se jedan poslanik bira na 6.000 birača, te da se tako narušava ustavni princip ravnopravnosti građana, kao i da su time Albanci dvostruko privilegovani u odnosu na druge manjine.
Iako je sudija izvjestilac Veselin Racković predložio da se ne prihvati inicijativa NS, osim u dijelu koji se tiče stečenog prava Albanaca, predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević istakao je suprotan predlog. To u dosadašnjoj praksi suda predstavlja presedan, jer su do sada sudije uvažavale stav sudije izvjestioca ili samo iznosili svoje mišljenje.
Racković je istakao da bi se "kada bi se neposredno primjenjivalo samo načelo jednakosti, zanemarile posebne karakteristike i specifični interesi manjina u društvu, što bi moglo dovesti do njihove diskriminacije".
“Određivanje broja poslanika koji bi dobili mandat po posebno postavljenim uslovima nije suprotno Ustavu, jer se radi o specifičnoj grupi koja ima posebnu zaštitu i stvar je države u kojoj će se mjeri ostvariti. Da li će se prava svoditi samo na individualna ili će se manjinama priznati i kolektivna prava pitanje je političke volje vlasti. Ne mogu se ta prava smatrati kao poklon koji se velikodušno daruje pripadnicima manjina, već ih treba prihvatiti kao prava koje treba poštovati. Crna Gora je takvim rješenjem napravila ogroman iskorak ka Evropi. Pošto međunarodno pravo priznaje i kolektivna prava, može se zaključiti da ih podrazumijeva i naš ustav... Nemoguća je zaštita pojedinca bez zaštite zajednice kojoj pripada”, kazao je Racković.
Na drugoj strani, Vukčević je istakao da je takvim rješenjem povrijeđen Ustav.
“Te odredbe predstavljaju oblik faktičke revizije Ustava, budući da bi se primjenjivao Zakon, a ne ustav. Povrede Ustava koje nastaju na takav način posebno su teške kada se radi o narušavanju sloboda i prava građana - u konkretnom slučaju biračkog prava, pa makar to bilo učinjeno u najboljoj namjeri”, rekao je Vukčević.
On je kazao da je nosilac biračkog prava “građanin po ličnom svojstvu”, dok je osporenim odredbama propisano da se ono ostvaruje preko predstavnika izabranog za manjinske izborne liste, “dakle po kolektivnom izbornom pravu”.
“Prihvatanjem predloga NS ne spori se mogućnost da Crna Gora, novim ustavom, pripadnicima manjinskih naroda osigura, pored ostalih, i posebna biračka prava, a način ostvarivanja tako ustanovljenih prava tek onda se može propisati zakonom. Na taj način, prava manjina neće zavisiti od trenutnog omjera političkih snaga u parlamentu i njihovih trenutnih političkih interesa”, kazao je Vukčević.
Nakon dvočasovne rasprave, Vukčevićev predlog podržale su i sudije Zoran Smolović, Fetija Međedović i Desanka Lopičić.
Izvor: www.vijesti.cg.yu
Reakcije:
Bošnjaci se ljute a DPS mnogo žali
Podgorica - Ljutnju nacionalnih stranaka manjinskih naroda odlukom Ustavnog suda, iz DPS-a su juče pokušali da ublaže objavom da je i njima žao što manjinski narodi ovaj put neće dobiti zagarantovane poslaničke mandate i da “neće odustati od implementacije te ideje”.
“Izražavamo žaljenje što odlukom Ustavnog suda nije zaživjela jedna dobra ideja. Nastojaćemo da rješenja koja su na tragu najboljih evropskih iskustava budu dio novog ustavnog sistema”, rekao je predsjednik Izvršnog odbora DPS-a Miodrag Radunović.
Iz Bošnjačke stranke, čiji su čelnici pristali da lobiraju za nezavisnost Crne Gore pod uslovom da bude usvojen Zakon o manjinskim pravima, što je i učinjeno 10 dana uoči referenduma, ocijenili su da je odluka Ustavnog suda “svojevrstan napad na prava manjina, krupan korak unazad i ružna fleka na demokratski imidž Crne Gore”.
“Nažalost, pokazalo se da Crna Gora nije izdržala prvu provjeru demokratskog kapaciteta. BS će na svojim organima, a u skladu sa novonastalom situacijom, donijeti odluku o daljem političkom djelovanju”, istakla je BS.
I dok Predrag Popović, predsjednik Narodne stranke koja je podnijela inicijativu za obaranje zakona, tvrdi da Ustavni sud nije mogao donijeti drugačiju odluku, potpredsjednik SDP-a Rifat Rastoder smatra da je ustavni sud mogao odlučiti drugačije.
“Uz sve uvažavanje institucije Ustavnog suda, neprijatno sam iznenađen odlukom jer mislim da sud nije imao u dovoljnoj mjeri u vidu odredbu člana 67 Ustava, kao i činjenicu da zakon o manjinskim pravima nije temeljan samo na Ustavu, nego i na Povelji o ljudskim i manjinskim pravima, koju je ovaj parlament ratifikovao. Konačno, taj zakon je oslonjen i na međunarodnu regulativu”, kazao je Rastoder “Vijestima”.
On je rekao da su odredbe o zagarantovanim mandatima mogle biti bolje, ali da su kompromis poslije dužeg rada na zakonu.
“Uostalom, mi imamo i euro i Centralnu banku i ombudsmana, ali to nigdje ne piše u Ustavu", rekao je on.
Najenergičniji u prvim reakcijama bio je predsjednik DUA Ferhat Dinoša.
“Crna Gora sječe granu na kojoj sjedi. Ova vlast još nije spremna za put u Evropu, jer se odlukom Ustavnog suda brani Miloševićev ustav, a napadaju evropski demokratski standardi. Naše ponašanje više neće moći da bude isto”, kazao je Dinoša “Vijestima”.
On je rekao da ovo “vuče unazad”, da će DUA nastojati da stvari opet dovede u red, ali ne bez prihvatanja evropskih demokratskih standarda.
“Ustavni sud je imao osnovu da odbaci inicijativu NS zato što je morao znati da je Ustav i doskorašnja Povelja SCG podređena međunarodnom pravu, pogotovo iz domena ljudskih i manjinskih prava”, istakao je Dinoša.
GP je ocijenila da je odluka dokaz da je Ustavni sud zavistan od DPS-a i da je ovo nauk manjinama da sa “pojedinim partijama ne mogu zasnivati partnerski odnos”, dok je predsjednik DZMB Rifat Vesković upozorio da je sve od početka bila farsa.
“Ovaj zakon je bio loš. Nadam se da ćemo, uz pomoć sa strane, jer mi ništa sami ne možemo uraditi, napraviti zakon koji će uvažavati realno stanje jer Bošnjacima treba da pripadne mnogo više mandata od tri, koja su bila zagarntovana”, kazao je Vesković u izjavi za "Vijesti".
"Kao bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, a naročito kao profesor međunarodnog prava, ne slažem sa odlukom suda zato što mijenja duh Ustava, a naročito nije u skladu sa međunarodnim normama koje regulišu tu oblast", kazao je bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić agenciji MINA.
http://www.dijaspora.org/index.php?option=com_content&task=view&id=327&Itemid=47
vBulletin v4.0.0, Copyright ©2000-2012, Jelsoft Enterprises Ltd.